Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Goran Čakić za bhportal.info: Hronologija komunalnih dešavanja u Visokom

Danas imamo asfaltirane sokake, kanalizaciju, vodovod, plin i dosta toga što nam život čini ugodnijim, ali ne uvjek jeftinim. Navikli smo se na blagodeti života pa kad se desi nešto ne predviđeno nismo spremni prihvatiti mogučnost da se bez toga može živjeti.

Jesmo li se ikada upitali kada je i ko učinio da nam život bude ugodan , ali da i razumijemo stepen ugođaja koji koristimo i iza kojeg stoji mnogo napora  ljudi koji su učinili da imamo sve što nam treba. Prirodno, nema ih više, ali su ostala njihova djela.

Mnoge stvari se danas rade, mnogo truda i sredstava ulaže, ali moramo biti svjesni da većina današnjih ugođaja nema onu snagu napretka koju su nam ostavili naši djedovi i očevi kao nasljedstvo pa bez ikakvog ustručavanja prihvatimo činjenicu da sve što danas radimo, radimo u interesu sopstvenog ugođaja, ali isto tako kao ostavštinu našim pokoljenjima.

Ne svojatajmo ništa jer sve što imamo samo smo posudili , nikad ne recimo da je nešto naše jer mi samo postojimo u vremenu koje nam daje pravo da nešto koristimo, ali nam diktira i obavezu da  unaprijedimo i uljepšamo ono što ostavljamo.Svako vrijeme ima svoje veličine koje moramo poštovati i ne dozvoliti da ih zaboravimo, posebno njihova djela. Pokušajmo onda negdje zapisati i ostaviti zasluge naših predaka, ali recimo sami sebi, „ Niko spomenut, niko zaboravljen jedino riječju obilježen“. 

Život u ovoj čaršiji traje dugo i iza njega stoje oni kojih se niko više i ne sjeća, pa nekako dođe ugodno kad se pročita šta je nekad neko uradio. Vrijednost jeste u traženju, ali je još veća u čitanju, a čitati se može samo ako je napisano, eto zato postoji pismo.Danas imamo mnogo više mogučnosti da ostavimo traga našem postojanju nego juće kad je postojao samo kamen. Stoga budimo pošteni pa objektivno zabilježimo postojanje naših savremenika. Mnogi to ne zaslužuju, ali  šta se može i zlo treba zabilježiti.

Ovom prilikom nečemo govoriti o ličnostima nego o djelima. 

Ima jedno mjesto na dnu Podvanja, zuve se Brod.Malo ko zna da je to bio gaz preko rijeke Bosne, isto tako,gaz u Luci  i na Bucima.Dobro je da se ne sjećamo  jer su vozile i „lađe“,a Bogami i golih nogu hodilo.

–   Zna se da su i prije postojali mostovi, kao predpostavke, ali prvi zabilježeni je onaj koji je započet 1833.g. na mjestu više sadašnjeg betonskog mosta na Bosni i pušten u upotrebu 1834.g.

–   Prva zvanična obrazovna ustanova u Visokom bila je Medresa koja je građena i puštena u javnu upotrebu 1838.g.

–    1856.g. Izgrađena  crkva Sv. Prokopija ispod Klise.

–    1860.g. Izgrađena  pravoslavna škola u Visokom

–   1861.g. Izgrađen  put prema  Kiseljaku.

–   1868.g. Pušten u promet ponovo obnovljeni most preko rijeke Bosne.

–   1869.g. Došli su učitelji u pravoslavnu školu u Visokom.

–   1869.g. Puštenu promet zvanični put za Zenicu.

–   1870.g. Izašla  naredba  gradskog Načelnika da se    ulice redovno čiste, da se tabhana što više približi rijeci Fojnici zbog održavanja higijenskih uslova u čaršiji, da se ovori javna gradska bašća,ulica Jalija podzida i da se kaldrmiše ulica od mosta do tabhane u dužini od 900 aršina, da se izgradi konak i oformi kasa za kreditiranje poljodjelnika.                  

  • 1870.g.Otvorena narodna škola Ruždija

  • 1882.g. Izvršen popis stambenih zgrada i utvrđeno da postoji: 752 kuće,467 kuća na sprat, a 285 prizemnih.

  • 1882.g. Pušten u promet zvanični put za kreševo i Fojnicu.

  • 1882.g. Puštena u promet pruga do Sarajeva i izgrađena željeznička stanica.

  • 1886.g. Otvara se komunalna osnovna škola u Visokom

  • 1887.g. Izgrađena ,otvorena prva apoteka u Visokom.

  • 1889.g. Zvanično otvorena osnovna škola, muška i ženska, na Kraljevcu.

  • 1895.g. izgrađena i otvorene zgrade Sreza i Suda.

  • 1895.g. pušten krak pruge prema Varešu.

  • 1896.g. rađeni neki zahvati iznad Klise i naređeno pošumljavanje borovinom.

      1897.  18 maja odobren Statut za grad Visoko.

  • 1899.  29 oktobra odobren pravilnik o pazaru (sajmu) i pijacama

  • I900.g. otvorena zgrada Franjevačke gimnazije u Visokom.

  • 1901.g. završen i pušten gradski vodovod u Visokom sa rezervoarom na Klisi i kaldrmisana ulica Perutačka.

  • 1907.g. češki turistički „Vodič kroz Bosnu i Hercegovinu“, navodi, da se Visoko (440) m.n.v.nalazi ispod kupastog brda (767)m. na čijem vrhu se nalaze ruševine starog kraljevskog grada. Ima 2909 stanovnika, večinom muslimana.Ima poštu i telefon okruga, ured okruga, žandarmerisku stanicu, finansisko odjeljenje, običnu školu, pravoslavnu školu 6 mekteba,nižu franjevačku  gimnaziju ,pravoslavnu i katoličku crkvu, 9 džamija i židovsku Havru.

  • Kožari prerađuju 40.000 ovčijih i kozijih koža, 20.000 goveđih koža i ručno prizvode milion pari opanaka, dosta primitivno, ali dobrog kvaliteta.

  • 1911. novembra 24. Jangija. Izgorjelo preko 240 kuća.

  • 1928.g. konačno završen betonski most preko rijeke Bosne.Radovi počeli 1926.g.Nadzorni organ je bio kasniji Akademik ing. dr. Julije Hahamović

  • 1928.g. Završena elektrifikacija Visokog.

  • 1945.g. Gradski NOO oformio službe za komunalne usluge, (Tržno nadzorništvo)

  • 1947.g. Formirano preduzeće za komunalne i zanatske poslove „Grakmus“

  • 1952.g. Formirana ustanova za komunalne poslove i pijačnu upravu.

  • 1963.g. Formirano posebno Komunalno  preduzeće u Visokom